Diskografia
Texty
Akordy
O Prljave
Fotogaléria
Zvonenia
Archív
Linky
E-mail

Archív

Jasenko Houra

Sa Hourom poslije koncerta 2001

http://www.hkr.ch/archives/houra2.htm

Razgovarao: ZORAN KNEŽEVIĆ

Volim kazalište! U jednom od intervjua za Hrvatski kulturni radio, naš česti gost, vođa i jedan od osnivača benda Prljavo Kazalište, Jasenko Houra izjavio je kako se na malim binama osjeća kao lav u kavezu.. Unatoč ovoj izjavi za vrijeme njihovog nastupa u discoteci "Unicum" u Urdofru pored Zürich-a, nismo primjetili ni trunka nervoze. Dapače, dečki su koncert odprašili kao rijetko koji bend na proputovanju kroz Švicarsku.

Koncert održan nakon ovog intervjua u kojem je Jajo preispitao svoje navike i ljubavi pa i politička razmišljanja, bio je odlično posjećen i zvučao je za prilike u kojima je održan, sasvim pristojno. Bio je to, na švicarskim prostorima rijetko doživljen, impozantnom energijom nabijeni nastup našeg, hrvatskog benda u klupskoj atmosferi,.. Vrijedno viđenja!

HKR: Kreativne pauze između izdanih albuma kod Prljavaca traju u prosjeku 3 godine. Zadnji album, "Dani ponosa i slave" je izašao 1999. godine. Možeš li našim slušateljima i posjetiteljima homepage-a otkriti kada će Prljavci ponovo ući u studio?
HOURA: Gomilu materijala sam napravio još prošle godine. Međutim same promjene u našoj domovini me nisu interesirale, jer sam znao do čega će doći u Lijepoj Našoj, u kojoj je došlo do općih pretumbacija, to se neće znati ko' pije, ko plaća, u nadolazećem ko' zna koliko dugom periodu. Čak sam htio sa ženom godinu dana ostati u Kanadi i u miru gledati NBA. Ja ti se najbolje ne snalazim u tim nagrađivanjima vlasti. Uvijek se nekoga nagrađuje. Stalno podobni, nikad sposobni. I tako me sve to zajedno nije interesiralo, povukao sam se i sve do ljetne turneje, kad smo radili velike koncerte, što mi je bilo veliko veselje, nismo planirali nešto novo. Na samoj turneji smo počeli razmišljati o radu na novoj ploči. Mada se više o pločama ne može govoriti, već o novom materijalu, no nostalgija za pločama je još uvijek velika.

Postoji gomila pjesama od kojih bend sada treba izabrati stvari koje im se sviđaju. Zimu ćemo provesti u studiju na dorađivanju materijala, a snimati ćemo početi pred kraj godine. Album bi trebao izaći nekad u proljeće.

Svi smo mi u rodu..
HKR: Dakle novi nosač zvuka izlazi pred Uskrs?
HOURA: Najvjerojatnije će novi naslov izaći oko Uskrsa.

HKR: Što misliš o plagijatorima?
HOURA: Vrlo je teško govoriti o plagijatorima, jer na primjer dan-danas je veliko pitanje jesu li sva Van Gogh-ova dijela originalna. Teško je danas reći što je radio Rembrandt, jer od 4000 djela koja vise, konačno i u Švicarskoj, nitko nije siguran jesu li njegova ili nisu, jer zna se da postoji samo 800 pravih. Tako da je i to genijalnost svoje vrste, samo je pitanje kako je formulirana, kako je napravljena. Postoji jedan kriterij kojeg moramo percipirati, a to je: "Tražiti uzore u nečemu, u nekome.. je osnovni dio stvaralaštva". Dostojevski je sam priznao da se pišući "Karamazove", naslonio na Šilerove "Razbojnike". Svatko traži neku ideju vodilju u nečemu u što ga interesira, što voli. A ako on to voli, volim i ja! U životu razlikujem samo jeli nešto krivo ili je nedužno. Na primjer i najbolja glazba koja se proda u sto tisuća primjeraka često je u stvari kriva ili falsch. Ne možeš ju progutati. Postoji i ona bezazlena glazba koja je napravljena, jer ju ljudi istinski žele, koju na kraju nitko ne popuši, ali je nedužno stvorena i ja ju takvu volim. Takva mi je O.K.!

HKR: Kakav je tvoj odnos prema drugim umjetnostima? Koju umjetnost osim glazbe preferiraš?
HOURA: Izašao sam ako to možemo reći, iz humanističke obitelji. Moj otac je bio liječnik, majka povjesničar umjetnosti, ja sam dakle odrastao enciklopedistički. Ako mogu govoriti o nekome tko mi je uzor kao o mentoru onda je to Dr. Žarko Dolinar. To je čovjek, enciklopedista koji zna sve o svemu. Kada sjedim s njim jedan sat ili cijeli dan, to mi je kao jedan dan ili cijeli semestar negdje na fakultetu. Zbog toga preferiram sve umjetnosti. Apsolutno sve,.. od filma do glazbe i književnosti, a pogotovo slikarstvo za koje danas imam odijel u svojoj firmi koji se bavi trgovinom umjetnina. Po prirodi sam znatiželjan, tako da se umjetnošću bavim šaroliko.

Sve je lako kad si mlad!
HKR: Koji te je film u zadnje vrijeme impresionirao?
HOURA: Stalno vrtim neke stare filmove. Išao sam neki dan ponovo gledati po ne znam koji puta Felinija, "Satirikon". Uvijek vrtim te i takve filmove do kojih pokušavam doći nekakvim svojim kanalima. Bunjela i Felinija stvarno volim, preferiram ih u svijetu filma, jer u njima uvijek možeš naći simboliku koju tražiš, koju možeš gledati kroz film. A od ovih novih, gledam u stvari sve što me ne opterećuje. Današnja agresivna produkcija producira gomilu filmova. Trudim se gledati što više komedija, pogotovo čeških, koje su mi bliže genetski. Na primjer volim Mencela,..to mi je O.K. Volim Kazalište.

HKR: Što najradije čitaš?
HOURA: Užasno puno toga čitam tako da mi je teško reći.. No, od svih favorita ove tri knjige bih nekako izdvojio: "Obojena Ptica" od Kisinskoga koju sam jedno vrijeme jako volio, zatim Hadrijanovi "Memoari" -je nekako moja knjiga stoljeća i možda "Parfem" od Siskinda.

HKR: Trenutno slušam,..?
HOURA: Puno toga. Ne znam jeli slušam nešto što drugi ljudi ne slušaju. Tolika ekspanzija novih djela i stvari ne dozvoljavaju trendove. Kada se šetaš po glazbenim programima, slušaš jednostavno to što svira tog trena. Više nema nekog izrazitijeg trenda. Trudim se sve slušati, osim Italo-disca!

HKR: Koje dnevne/tjedne novine čitaš?
HOURA: Moje zvanje je novinarsko. Po onomu što mi piše u svjedodžbi bih trebao biti novinski izvjestitielj i tehnički urednik. Kod nas se stoga uredno uzimaju troje novine, Jutarnji i Večernji list, te Vjesnik koji se obvezno pregledaju i prelistaju. Čitam tjednike Nacional i Globus, koji me interesiraju te u zadnje vrijeme pročitam još i Hrvatsko Slovo koje je stvarno vrlo dobro i kvalitetno.

Jajo i njegov Telecaster.
HKR: Kojim sredstvima dnevnog, elektronskog informiranja poklanjaš svoje povjerenje?
HOURA: Ženi sam u zadnje vrijeme zabranio paljenje i gledanje dnevnika. Trudim se ne čitati naša dnevno-politička stajališta, gledam neutralne informacije na CNN-u, BBC-u. Domaće su mi postale totalno konfuzne, nekakav proizvod svih efekata stalnih skandala koje naprosto više ne mogu slušati, niti razumijem što se događa. Znaš ono, sve je zapravo skandal,..!

HKR: Kako se slažeš sa PC-em?
HOURA: Za svu sreću, doma imam ženu koja je kompjutorski mag. Ona je genije, pa kad djecu uči, ujedno se obrazujem i ja. Tako se svi zajedno zabavljamo.

HKR: Uloga interneta u tvom životu?
HOURA: Informatika je naprosto budućnost i mi se moramo pomiriti s tim, ne možemo pobjeći od onoga što je tu pred nama. Kompjutorska tehnologija će vjerojatno i ovu diskografsku industriju koju poznamo uništiti, satrti ju do korjena.

HKR: Koliko puta dnevno pomisliš na sex?
HOURA: U zadnje vrijeme otkad mi se rodilo troje djece, što manje J..he, he.. Mislim da nemam baš nekakvu kvotu u kojoj bi razmišljao specijalno o sexu. Sad sam već devetu godinu u braku i nemam tih nekih velikih intervencija u životu, ono,.. koliko bi puta dnevno pomislio na sex? Stvarno ne znam, nisam nikad razmišljao o tome!?

HKR: Kakvo mišljenje imaš o Švicarcima?
HOURA: Možda ih vi koji ovdje živite ne volite toliko, no ja sam Germanofil. Njemačka,.. Frankfurt, Stutgardt, Köln,.. Kad govorimo o rurskoj oblasti koju svi doživljavaju kao industrijsku, ona je meni vrlo draga, kao i Švicarska, pogotovo bazelski dio. Tu bih volio živjeti, to bi bilo za mene. Kao što volim i Kanadu radi tog nekakvog mirnog života u kojem možeš uživati. Vi ovdje niste opterećeni prezidencijalnim pitanjima. Znaš ono: "Tko vam je predsjednik?.. Što se dogodilo u Parlamentu?.." itd. Svi mi u domovini smo u nekakvim političkim zavrzlamama. Vi zapravo ni' ne znate tko je ovdje u Švicarskoj predsjednik, niti vas to interesira, a mi smo s time od ujutro. Znaš ono: ako ne vidim sliku predsjednika, nesretan sam čovjek, ..što je malo previše, previše je!

Ninoslav Hrastek -Hrast
HKR: Par hipotetičkih pitanja!
Kada bi Jajo imao novi život na raspolaganju. Bi li kročio istim putem?

HOURA: Glazbi se zahvaljujem jer mi je dala užasno puno.. Vjerojatno bih bio u košarci, jer sam ono,.. totalno u NBA lizi, sport me interesira. Kada bih imao novi život, završavao bih svoj trenerski put u košarci. Mene jedino to zanima i zato volim biti u Kanadi, gdje mogu na miru gledati sport. Tko zna!?.. Ne znam što bih bio!

HKR: Kada bi Jajo mogao biti Stvoritelj na trenutak,..
1. Što bi od postojećih "vrlina" (negativnosti) Hrvatima izbrisao iz svijesti?
HOURA: Ima puno mana. Jedna osobina kod Hrvata je pitanje revanšizma, druga je vraćanje na nekakva stara pitanja. Mi se još danas razgovaramo o `45-oj,.. `44-oj,.. ne znam o čemu, razgovaramo se o nekim stvarima koje su stvarno bile daleko iza nas. Starijoj generaciji koja to stalno potencira, vrijeme je otići, povući se, živjeti penzionerski život, ići sa štapom, igrati se s djecom..! Ovako uvaljuju nove generacije u nekakve priglupe priče. Umjesto da idemo naprijed, prema onome.. -da radimo, da imamo svoje živote, mi se stalno vraćamo, bakćemo se sa nečim što nema više apsolutno nikakve veze sa ničim!

HKR: 2. Koju bi Bonus osobinu poklonio hrvatskoj dijaspori u Švicarskoj?
HOURA: Toleranciju! Veću nego što je inače! Svima koji žive u dijaspori,.. bih poručio: "Podjele, na Hercegovce, Dalmatince, Zagorce..!? Ne znam kud to vodi.."? Treba shvatiti da smo zemlja od nekih 4,5 milijuna stanovnika, gdje smo, hoćemo li mi to priznati ili nećemo, jedni drugima rod! Kad počnemo malo dalje razgovarati onda svatko vidi da je s nekim u rodu. To bi bila moja jedina poruka!